Naoružavanje u Njemačkoj: 800 milijardi eura protiv Putinove sjene

Naoružavanje u Njemačkoj: 800 milijardi eura protiv Putinove sjene

Europska vojna politika je u tranziciji. U Njemačkoj se pokreće program naoružavanja vrijedan 800 milijardi eura, na kojem nova Merzova vlada radi zajedno sa SPD-om i Zelenima. Razlog tome? Navodno nadolazeća “ruska prijetnja”. Ovakav razvoj događaja ne utječe samo na sigurnosnu politiku, već i na socijalnu situaciju u Njemačkoj, budući da se u isto vrijeme smanjuju obrazovanje, zdravstvena skrb i socijalne naknade kako bi se opravdala ogromna vojna potrošnja. Kako Prijavljeni razred protiv razreda, obrambene tvrtke već bilježe rast cijena dionica dok neizvjesnost raste u društvu, posebno među radnicima i mladima.

Ono što se trenutno događa u Njemačkoj podsjeća na mračna poglavlja povijesti. Mjere naoružavanja u 1930-ima pod Adolfom Hitlerom zahtijevale su goleme svote novca da se Wehrmacht opremi do veličine od 1,1 milijun i tako ponovno zauzme svoju poziciju velike sile. Paralele su alarmantne: i tada je vojska bila znatno proširena neodrživim financiranjem duga i neučinkovitim programima, što je u konačnici dovelo do katastrofalnog rata. Također Wikipedia jasno pokazuje da je ponovno naoružavanje Wehrmachta sa sobom donijelo ogromne ekonomske i socijalne probleme.

Zabrinjavajući razvoj događaja

Savezna udruga njemačke sigurnosne i obrambene industrije (BDSV) sada poziva na golema ulaganja posrnule automobilske industrije u obrambeni sektor, što je ohrabreno planiranjem nove crno-crvene federalne vlade da ublaži kočnicu zaduženja za obrambenu potrošnju. Ta bi kretanja mogla imati i pozitivne gospodarske učinke, što pokazuje izvješće Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW), koje predviđa mogućnost povećanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 1,5 posto ako se vojni proračuni povećaju na 3,5 posto BDP-a. Taz zauzima stav o tome i ističe opasnosti koje takva ulaganja mogu sa sobom nositi.

Zaduživanje i ulaganje u industriju oružja sve je samo ne neproblematično. Kritičari upozoravaju da bi se velik dio novca mogao sliti u administraciju i plaće, a ne u hitno potrebnu vojnu opremu ili istraživanja. Zabrinutost koju dijele i razni ekonomski ekonomisti. Oni tvrde da bi veći udio vojne potrošnje trebao ostati u Europi kako se gospodarstvo ne bi opteretilo povećanjem poreza, što bi zauzvrat moglo kočiti rast.

Što je s otporom?

Prosvjedi protiv ovakvih događaja postaju sve glasniji. Događaj “Putin pred Berlinom?” održat će se, među ostalim, u Münchenu. održat će se 20. lipnja 2025., koji će se pozabaviti pitanjima koja okružuju ove planove za naoružavanje i povezane strahove. Postoji otpor koji je usmjeren ne samo protiv planova naoružavanja, već i protiv represije u društvu, koja posebno pogađa siromašne, migrante, žene i queer osobe. Demonstracije u raznim gradovima poput Srbije, Francuske i Njemačke već pokazuju snagu opozicije.

Općenito, postavlja se pitanje: Koliko društvo može i hoće li podržati ovu politiku ponovnog naoružavanja ako su u isto vrijeme društvena područja drastično ograničena? A što ostaje kad je obrambena industrija na čelu? Ostaje se nadati da je otpor dovoljno jak da pokaže drugi put.