Koristite nadogradnju u Njemačkoj: 800 milijardi eura protiv Putinove sjene

Koristite nadogradnju u Njemačkoj: 800 milijardi eura protiv Putinove sjene

Astallerstraße 11, 80339 München, Deutschland - Europska vojna politika je u promjeni. U Njemačkoj se pokreće program nadogradnje s količinama od 800 milijardi eura, na kojem nadolazeća Merz vlada radi zajedno sa SPD -om i Zelenim. Razlog ovoga? Navodno prijeteća "ruska prijetnja". Ovaj razvoj ne samo da utječe na sigurnosnu politiku, već i na socijalnu situaciju u Njemačkoj, jer se istodobno smanjio na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalne koristi kako bi opravdao ogromne izdatke u vojnom području. Kao klasa protiv izvještaja o klasama , korporacije naoružanja već povećavaju cijene dionica, dok je nesigurnost u društvu i iznutra.

Ono što se događa u Njemačkoj podsjeća na tamna poglavlja povijesti. Mjere naoružanja u 1930 -ima pod Adolfom Hitlerom rezultirale su ogromnim svotama za opremanje Wehrmachta na masu od 1,1 milijuna i na taj način povratak u velikoj poziciji. Paralele su alarmantne: čak i tada, vojska je uvelike proširena s neosiguranim financiranjem duga i neučinkovitim programima, što je u konačnici dovelo do katastrofalnog rata. Također Wikipedia ilustrira da je nadogradnja Wehrmachta pokrenula ogromne ekonomske i društvene probleme.

Federalno udruženje njemačke sigurnosne i obrambene industrije (BDSV) sada poziva na masovna ulaganja iz krizne auto industrije u sektor naoružanja, što je pogodovalo planiranom labavljenju dužničke kočnice za troškove obrane od strane nove crne i crvene savezne vlade. Ovi događaji također bi mogli rezultirati pozitivnim ekonomskim učincima, kao što pokazuje izvješće Instituta za svjetsku ekonomiju (IFW), što predviđa mogućnost povećanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) za do 1,5 posto ako se vojni proračun poveća na 3,5 posto BDP -a. Taz zauzima stajalište i osvjetljava opasnosti koje bi mogle donijeti takva ulaganja.

Ulaz u dug i ulaganje u industriju naoružanja sve su samo neproblematično. Kritičari upozoravaju da bi veliki dio sredstava mogao preći u administraciju i plaće, umjesto da hitno trebaju vojnu opremu ili istraživanje. Zabrinutost koju dijele i različiti ekonomski ekonomisti. Ovi zagovaraju da bi veći dio vojnih rashoda trebao ostati u Europi kako ne bi opteretili gospodarstvo povećanjem poreza, što bi zauzvrat moglo spriječiti rast.

Što je s otporom?

Protesti protiv ovih događaja postaju glasniji. Između ostalog, događaj "Putin je ispred Berlina?" 20. lipnja 2025. godine, koji se bavi pitanjima o tim planovima oružja i povezanim strahovima. Postoji otpor koji nije samo protiv planova naoružanja, već i protiv represije u društvu, što utječe na siromašne, migrante: iznutra, žene i queer ljude. Demonstracije u raznim gradovima kao što su Srbija, Francuska i Njemačka već pokazuju snagu oporbe.

Općenito, postavlja se pitanje: Koliko daleko i da li društvo podržava ovu politiku nadogradnje ako se društvena područja istovremeno drastično smanjuju? A što je preostalo ako je industrija naoružanja zadužena? Ostaje da se nadamo da je otpor dovoljno jak da pokaže drugačiji način.