Energetska tranzicija u krizi: usporiti ili puni gas za budućnost Njemačke?

Energetska tranzicija u krizi: usporiti ili puni gas za budućnost Njemačke?

Njemačka energetska tranzicija trenutno je na ključnoj prekretnici. Od 16. kolovoza 2025. mišljenja su podijeljena oko toga treba li tempo širenja obnovljivih izvora energije ubrzati ili usporiti. Ministar gospodarstva, Reiche, istražuje koliko zelene struje Njemačkoj zapravo treba, jer potražnja za električnom energijom neprestano raste. Zbog toga je hitno potrebno širenje energije vjetra, solarne energije i jačanje mrežne infrastrukture, kako izvještava business-leaders.net.

Koliko god ideja o više zelene struje bila pozitivna, ima i mnogo kritičara. Oni upozoravaju na moguće pretjerane zahtjeve i rastuće troškove. Društveni otpor energetskoj tranziciji postaje sve glasniji. Studije jasno pokazuju da bi usporavanje energetske tranzicije bilo riskantno; Njemačka treba znatno više obnovljive energije nego što se dosad mislilo. Kako bi se postigli ambiciozni klimatski ciljevi, bitno je masovno širenje.

Izazovi opskrbe energijom

Važan aspekt energetske tranzicije je sve veća potražnja za električnom energijom, koja je uzrokovana elektrifikacijom u različitim sektorima, poput prometa i industrije. Širenje mreže često se doživljava kao presporo. Ne postoje potrebni vodovi za prijenos dovoljne količine obnovljive električne energije. Inovativne tehnologije pohrane također su potrebne kako bi se osigurala fleksibilnost i stabilnost mreže.

Kritični glasovi iz gospodarstva i lokalne politike pozivaju na smanjenje tempa širenja. Postoji zabrinutost da bi daljnja odgađanja mogla dodatno povećati troškove. Stručnjaci iz područja energetike i istraživanja klime ističu da se ciljevi zaštite klime mogu postići samo sveobuhvatnim širenjem. Važna točka je planiranje sigurnosti za investitore kako bi se izbjeglo zaostajanje ulaganja. To dodatno otežavaju dugotrajni postupci odobravanja koji često traju godinama.

Izgledi i prognoze za budućnost

Predviđanja pokazuju da će Njemačka do 2045. godine trebati između 650 i 750 terawatt sati zelene električne energije godišnje, dok se trenutno proizvodi oko 500 TWh. Postoji politički pritisak da se troškovi energije održe stabilnima uz ubrzavanje ulaganja u obnovljivu energiju. Situacija je postavila pitanje: usporavamo li prijelaz energije ili ga stvarno ubrzavamo?

S obzirom na izazove i različita mišljenja politike i gospodarstva, odgovor na ovo pitanje bit će ključan, ne samo za energetsku strukturu Njemačke, već i za postizanje klimatskih ciljeva i prihvaćanje među stanovništvom. Ovdje je potrebna dobra ruka, jer predstoje dalekosežne odluke koje će oblikovati i sadašnjost i budućnost.