Kardinal Marx upozorava na Duhove: ide li civilizacija unatrag?
Na Duhove 2025. kardinal Marx upozorava na civilizacijsko nazadovanje i ističe važnost stvarne slobode u suživotu.

Kardinal Marx upozorava na Duhove: ide li civilizacija unatrag?
Posljednji Duhovi, 8. lipnja 2025., minhenski kardinal Reinhard Marx izrekao je jasne riječi u Liebfrauendom o aktualnom pitanju koje je mnogima blisko. Crkvenjak je izrazio zabrinutost zbog mogućeg “civilizacijskog nazadovanja” i pokretačke snage koja proizlazi iz krivog shvaćanja slobode. Prema njegovoj poruci, prava sloboda nije obilježena moći ili iskorištavanjem, već svoje ispunjenje nalazi u ljubavi i zajedništvu. “Ljudi vole izopačiti svoju slobodu korištenjem novca, vrijeđanjem drugih ili širenjem laži”, rekao je Marx u svom govoru [domradio]().
Za Marxa je čežnja za stvarnom slobodom u središtu globalnog izazova. “Egoizam i individualizam najveći su neprijatelji te slobode”, upozorava kardinal. Unatoč svom temeljno optimističnom stavu, primjećuje da politička kultura može poprimiti zabrinjavajuće značajke. Ono što je potrebno je preispitivanje svijesti ljudi kako bi se promicala solidarnost, koja postaje vidljiva ne samo na riječima nego i na djelima. On to vidi kao osnovu za zdravu društvenu klimu [Münchenska nadbiskupija]().
Značenje Duhova
Pedesetnica, blagdan silaska Duha Svetoga, slavi se 50. dan nakon Uskrsa i simbolizira snagu vjere koja je učenicima omogućila da svoju vjeru naviještaju na različitim jezicima. Marx objašnjava da Uskrs predstavlja kristalizacijsku točku shvaćanja slobode jer je prava sloboda jača od smrti. „Stvoritelj je taj koji nam daje slobodu – a ne mi sami“, nastavio je kardinal. Želio bi tu ideju čvršće ukorijeniti u društvu [Münchenska nadbiskupija]().
Važna briga kardinala očituje se i na ovogodišnjim Duhovima: zbirka na nedjelju Duhova podupire organizaciju pomoći Renovabis, koja je posvećena pastoralnom i socijalnom radu u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Nadbiskupija Münchena i Freisinga podupire projekte s više od 700.000 eura, posebice u Ukrajini, Republici Moldaviji i Rumunjskoj [nadbiskupija Münchena]().
Vjerske vrijednosti u suvremenom društvu
U vrijeme kada društvena kohezija i vrijednosti često padaju u vodu, važnost religije ostaje relevantna u modernom društvu. Iako sve veća sekularizacija donosi promjene, mnogi ljudi i dalje traže duhovno vodstvo i zajednicu. Religija može djelovati kao moralni kompas koji promiče društvene veze i stvara osjećaj pripadnosti. U tom smislu, Marx također vidi ulogu crkve kao podršku, posebno u ekonomski i društveno izazovnim vremenima [nadr]().
Laici su pozvani da aktivno sudjeluju u tim procesima kako bi prenijeli poruku slobode i pobožnosti. To je poziv svima da se ne vode sebičnim sklonostima, nego da se usredotoče na opće dobro. U svijetu u kojemu je pojedinac često u prvom planu, opet može biti veći naglasak na zajedništvu. Poruka kardinala Marxa za Pedesetnicu je jasna: prava sloboda nastaje samo u kontekstu zajednice i uzajamne podrške [nadr]().