Suche
Mein Konto
Buba vrijesak pustoši Wulmstorf Heath: Crvena uzbuna!
Vrijesak se širi Wulmstorfer Heathom i ugrožava biljke; Predviđene su mjere zaštite.
Buba vrijesak pustoši Wulmstorf Heath: Crvena uzbuna!
U Wulmstorf Heathu trenutačno se događa nešto što ne zabrinjava samo ljubitelje prirode: vrijesak, dugačak samo oko pet milimetara, pojavljuje se kao neočekivani protivnik u borbi za ljepotu vrijeska. Ovaj mali kukac naselio se u regiji prije otprilike 100 godina i sada jede velike dijelove biljaka, a ove godine posebno pogoduju topli, vlažni uvjeti koje je donijelo kišno rano ljeto. Dirk Mertens, voditelj odjela u Udruženju parkova za zaštitu prirode (VNP), izvještava da se kornjaš dobro gnijezdi u sjenovitim, mahovinom prekrivenim područjima i stoga može doživjeti eksplozivno razmnožavanje. Trenutne zaraze u Wulmstorfer Heideu protežu se na oko sedam hektara, što dovodi do dramatične defolijacije biljaka.
Andres Wulfes, glasnogovornik uprave okruga Winsen, potvrđuje štetu na vrijesku od ove bube. Zaklada za zaštitu prirode okruga Harburg stoga je nužno planirala mjere održavanja za nadolazeću zimu. Ove mjere, koje uključuju uklanjanje stabala i prekopavanje površina, treba provoditi dok je zlatica neaktivna. Mertens također naglašava da klimatske promjene utječu i na populacije i distribuciju kornjaša kao što je vrijesak - problem koji može imati i pozitivne i negativne učinke. Unatoč smanjenom cvatu vrijeska, odgovorni u Lüneburger Heide GmbH ne vide razloga za brigu o utjecaju na turizam.
Najezda zlatica kao izazov
Što to znači za okoliš i zajednice oko Wulmstorfer Heide? Zaraza biljkama nema samo ekološke već i ekonomske implikacije. Kao dio osjetljivog šumskog ekosustava, takve najezde kornjaša mogu ugroziti cijele šumske sastojine, a kako [Waldwissen](https://www.waldwissen.net/de/waldwirtschaft/ Schadensmanagement/insekten/der-borkenkaefer) napominje, zaštita šuma igra ključnu ulogu u suočavanju s takvim prijetnjama. U mnogim slučajevima, najezde zlatica oslabljuju stabla, koja tada postaju osjetljivija na druge bolesti i štetnike.
Nadalje, ne može se zanemariti da ljudske aktivnosti kao što su monokulture i neadekvatno gospodarenje šumama također povećavaju ranjivost šuma. Kako temperature rastu zbog klimatskih promjena, ti su se izazovi samo povećali. Populacija kornjaša raste i potreba za brzim, preventivnim djelovanjem postaje sve hitnija. Sustavi ranog upozorenja za praćenje populacije kornjaša ključni su kako bi se moglo pravovremeno reagirati, navodi Waldquest.
Istraživanje i inovacije su neophodni za razvoj učinkovitih strategija protiv najezde zlatica. U najboljem slučaju, suradnja između znanstvenika, šumara i drugih dionika može proizvesti nova rješenja koja ne samo da rješavaju trenutne probleme, već i prevladavaju buduće izazove.