Suche
Mein Konto
Pobuna rubnih skupina u Münchenu: Pobuna za uključivanje i samoodređenje!
12. srpnja 2025. na Marienplatzu u Münchenu održat će se događaj “Fringe Group Riot” koji promiče inkluziju i pristupačnost. Organizatorica Patricia Koller poziva na samoodređeni život i kritizira društvene prepreke za osobe s invaliditetom.
Pobuna rubnih skupina u Münchenu: Pobuna za uključivanje i samoodređenje!
U subotu poslijepodne Marienplatz u Münchenu pretvoren je u pozornicu samoodređenja i otpora. “Fringe group riot” – bio je moto ovog događaja koji je okupio nekoliko stotina ljudi, a organizirala ga je angažirana skupina koja u prvi plan stavlja prava osoba s invaliditetom. Patricia Koller, organizatorica, ništa nije napravila na pola. Probila se do pozornice sa svojim električnim invalidskim kolicima i progovorila: “Ne želimo sažaljenje, ne želimo više tražiti, mi smo pobuna!” - vikala je u mikrofon izražavajući nelagodu aktualnim društvenim i političkim prilikama.
Događaj, koji je omogućio glazbenu zabavu uz bubnjarsku grupu i DJ GeorgiaG, također je ponudio prostor za osobna izvješća pogođenih. U svom govoru Koller je ponovila središnje teme: samoodređen život, sudjelovanje i pristupačnost. Njihova kritika nije bila usmjerena samo na socijalne barijere, već i na vladu i planirana smanjenja usluga za osobe s invaliditetom. Mnogi su sudionici vidjeli ove rezove kao korak unatrag u ravnopravnom sudjelovanju.
Pravni okvir
Ključni trenutak događaja bio je poziv na punu provedbu UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD), koja je donesena 2006. godine i čiji bi se ciljevi mogli opisati kao zakašnjeli. Ovo je važan međunarodni dokument koji jamči zajamčena prava za oko milijardu osoba s invaliditetom diljem svijeta, uključujući pristup obrazovanju i društvu bez prepreka. Njemačka je potpisala konvenciju 30. ožujka 2007., au ovoj zemlji je stupila na snagu 26. ožujka 2009. To je pokrenulo jasnu promjenu paradigme u politici invaliditeta - od manjkavog medicinskog razumijevanja prema pristupu ljudskim pravima koji posebno cilja na ostvarivanje ljudskih prava za osobe s invaliditetom.
Savezna vlada također je pokrenula nacionalni akcijski plan za osiguravanje jednakih mogućnosti u obrazovanju i radu te za omogućavanje samoodređenog sudjelovanja. Osnovan je pridruženi Odbor za prava osoba s invaliditetom kako bi redovito provjeravao poštivanje sporazuma. No, kao što su nedavni događaji već pokazali, ima još dosta prostora za napredak u provedbi, pa su zahtjevi Patricie Koller i Katrin Langensiepen, sadašnjih zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu, itekako razumljivi.
Apel za jednake mogućnosti
Suštinski, radi se o tome da osobe s invaliditetom budu prepoznate kao nositelji ljudskih prava. Država ima obvezu poštivati, jamčiti i štititi ta prava. Glavno pitanje ostaje: Jesmo li kao društvo spremni poduzeti potrebne korake za stvaranje istinski uključivog društva? Pred nama je još puno posla. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom i njezina provedba ne smiju postati samo stvar koja se podrazumijeva u zakonu, već iu društvu u cjelini.
Kamo zapravo ide, ostaje za vidjeti. Ali jedno je sigurno: glasovi osoba s invaliditetom više se neće ignorirati.
Za daljnje informacije o UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom i njenom utjecaju na politiku osoba s invaliditetom u Njemačkoj pogledajte izvješća iz Južnonjemačke novine, BMAS i Institut za ljudska prava.