Rat i novačenje: Treba li Njemačkoj povratak obveznog vojnog roka?

Rat i novačenje: Treba li Njemačkoj povratak obveznog vojnog roka?

Večeras će se rasprave na “Hard but Fair” ponovno fokusirati na hitna sigurnosna pitanja u Europi. Moderator Louis Klamroth želi vam dobrodošlicu u uzbudljivu emisiju o temi koja je u vrijeme geopolitičkih napetosti aktualnija nego ikad: “Rat u Europi: nema sigurnosti bez obvezne vojne službe?” U ovoj debati sudjelovat će visoki gosti koji su među najvažnijim glasovima sigurnosne i obrambene politike.

Među diskutantima su Norbert Röttgen, zamjenik šefa parlamentarne skupine CDU-a za vanjsku i obrambenu politiku, Jan van Aken, čelnik stranke Ljevice, te zamjenica glavnog inspektora Bundeswehra Nicole Schilling. Tu su i novinarka i autorica Özge Inan, politolog Carlo Masala sa Sveučilišta Bundeswehr u Münchenu, studentica prava i rezervistica Annabell Günther te Helena Clear koja radi u Dobrovoljnoj socijalnoj godini. Rasprava će se vrtjeti oko središnjeg pitanja: Je li dragovoljno služenje vojnog roka dovoljno ili je Njemačkoj potreban povratak obveznog vojnog roka?

Geopolitičke napetosti i novačenje

Razgranati problem razmatra se u kontekstu trenutne situacije, s Rusijom koja vodi rat u Europi i NATO trupama u pripravnosti. U tom je kontekstu ministar obrane Boris Pistorius pozvao na veću vojnu snagu u Njemačkoj, što je ponovno pokrenulo raspravu o obveznom vojnom roku. Prema izvješću od NZZ Povratak obveznog vojnog roka već je realnost u nekoliko europskih zemalja: Hrvatska i Srbija ponovno su uvele ovu mjeru 2023., dok Danska sada proširuje obvezni vojni rok i na žene.

Međutim, pritisak na europsku sigurnost naveo je i druge zemlje da razmotre ponovno uvođenje obveznog vojnog roka. Unatoč ovom razvoju, ankete pokazuju da se mišljenja uvelike razlikuju unutar populacije. U Njemačkoj i Francuskoj postoji većina za vraćanje vojnog roka, dok postoji otpor u zemljama poput Italije, Velike Britanije i Španjolske. Gids Hamburg ističe da se, prije svega, intenzivno raspravlja o primjerenosti obveznog vojnog roka za popunjavanje kadrovskih praznina i formiranje pričuvnog sastava.

Vojno jačanje i potrebe za osobljem

Slijedom geopolitičkih promjena, mnoge su europske zemlje povećale izdvajanja za obranu i ulažu u novu vojnu opremu, poput tenkova i sustava proturaketne obrane. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi moglo nedostajati vojnika za učinkovito upravljanje tim novim sustavima. Glasno NZZ U slučaju rata moglo bi se mobilizirati do 2 milijuna aktivnih vojnika, ali samo su Turska i Grčka, među velikim vojnim silama, zadržale obveznu vojnu službu.

U Njemačkoj je ukidanje vojnog roka 2011. najavilo postupno smanjenje oružanih snaga, odluka koja se smatrala reakcijom na promjene sigurnosne politike nakon Hladnog rata. Ali ruski agresorski rat u Ukrajini doveo je mnoga razmatranja u pitanje. Istraživanja pokazuju da postoji ambivalentan odnos prema obveznom služenju vojnog roka, posebice u mlađim dobnim skupinama: dok je većina starijih ljudi za njega, oni od 18 do 29 godina su skeptičniji prema toj temi.

U tom kontekstu, današnja epizoda "Teško, ali pošteno" neće biti samo politička razmjena udaraca, već i dubinsko ispitivanje pitanja može li i kako vojni rok ponovno postati stvarnost u Njemačkoj.