Renaturacija močvara u Aßlingu: Novi život za ugrožene ekosustave!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Projekt renaturacije za skladištenje CO₂ počinje u Loitersdorfer Mooru blizu Aßlinga s pomoćnicima koji broje životinje i biljke.

Im Loitersdorfer Moor bei Aßling beginnt ein Renaturierungsprojekt zur CO₂-Speicherung mit tier- und pflanzenzählenden Helfern.
Projekt renaturacije za skladištenje CO₂ počinje u Loitersdorfer Mooru blizu Aßlinga s pomoćnicima koji broje životinje i biljke.

Renaturacija močvara u Aßlingu: Novi život za ugrožene ekosustave!

U općini Aßling nedavno je započeo važan projekt renaturiranja Loitersdorf Moora. Cilj je polje od desetak hektara vratiti u izvorni močvarni krajolik. Prvi koraci već su poduzeti: Kerstin Brehm i 15 predanih volontera prebrojali su i mapirali postojeće životinje i biljke. Ovaj projekt podržava Ebersberg Energy Agency u sklopu kampanje “Zukunft Plus” i klimatski ured “CO₂-Regio”.

Planirane mjere za iduću godinu su ambiciozne. To uključuje usporavanje protoka vode u kanalu Moosach padine izgradnjom brana i uklanjanjem odvodnih jaraka i odvoda. Cilj je stvoriti raznoliki vlažni biotop koji ne samo da može primiti razne biljke i životinje, već ima i potencijal za skladištenje CO₂. Prema predviđanjima, renaturirano mjesto moglo bi apsorbirati do 1,6 tona stakleničkih plinova godišnje. Ukupna vrijednost projekta je gotovo 240.000 eura, a financira se putem klimatskih certifikata.

Važnost renaturacije ritišta

Ne može se precijeniti važnost tresetišta. Pohranjuju do pet puta više ugljika po kvadratnom metru od šuma i 500 puta više od oceana. S obzirom na to, alarmantno je da se više od 90% od izvornih 1,5 milijuna hektara vriština u Njemačkoj smatra isušenim. Isušene močvare emitiraju oko 50 milijuna tona CO₂ godišnje, što odgovara gotovo 7% ukupnih emisija u Njemačkoj. Renaturacija je stoga ključna za smanjenje emisija CO₂ u velikim razmjerima i promicanje bioraznolikosti.

Tresetišta nisu samo važnija za vezivanje ugljika, već imaju i središnju ulogu u regulaciji ravnoteže vode. Ovi jedinstveni ekosustavi mogu pohraniti 30 puta više od svoje suhe težine u vodi, pomažući u sprječavanju poplava i poplava. Obnova tresetišta može se postići različitim metodama, uključujući ponovno vlaženje kako bi se obnovili anaerobni uvjeti i uspostava autohtonih biljaka.

Pogled u budućnost

Nadamo se da bi se na renaturirano područje mogli naseliti i skakavci močvarici, koji će služiti kao pokazatelj stanja na tom području. Ako projekt bude uspješan, mogao bi poslati ne samo pozitivan signal za zaštitu klime, već i pridonijeti stabilnosti ekosustava. Obnova tresetišta smatra se ključnom u borbi protiv klimatskih promjena. IPCC poziva na smanjenje emisije stakleničkih plinova od 45% do 2030. kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stupnjeva Celzijusa. Zbog toga su inicijative poput one u Aßlingu posebno vrijedne.

Napori zajednice apsolutno su potrebni kako bi se ovakvi projekti pomaknuli naprijed. Uključivanje stanovništva i donositelja političkih odluka ključno je za osiguranje financiranja i osiguravanje održivog napretka u očuvanju klime i prirode. Na taj način može se dati dalekosežan doprinos stabilizaciji klime i promicanju biološke raznolikosti.